Početna strana > Prikazi > Kapitalno delo moderne ekonomske misli - Miroslav N. Jovanović "Evolutivna ekonomska geografija"
Prikazi

Kapitalno delo moderne ekonomske misli - Miroslav N. Jovanović "Evolutivna ekonomska geografija"

PDF Štampa El. pošta
NSPM   
utorak, 12. mart 2024.

Ekonomija kao akademska disciplina i ekonomisti koji nastoje da predskažu blisku budućnost i pruže savet o najboljem pravcu ekonomskog razvoja, nalaze se u nezavidnom položaju, a ugled im se topi. Razloga ima mnogo. Kao prvo, nisu uspeli da predvide domet i dubinu velike globalne finansijske krize 2008. godine. Neoliberalnim ekonomistima odgovaralo je mišljenje da će slobodno tržište rešiti sve postojeće probleme. Ali, to se nije dogodilo. Celu stvar je spasila obilna intervencija države. Drugo, stroge mere koje su nametnute Grčkoj počev od 2010. godine trebalo je da smanje odnos dug/BDP te zemlje. Dogodilo se baš suprotno: taj se odnos uvećao za trećinu. Treće, mediji i drugi oblici pritisaka na britanske glasače sugerisali su im da ukoliko glasaju za izlazak iz Evropske unije (Bregzit), „Sunce sutradan neće zasjati, a mostovi će se srušiti sami od sebe…“ I Britanci su 23. 6. 2016. glasali u prilog Bregzita, a početna loša predskazanja pokazala su se kao potpuno pogrešna. Četvrto, ekonomske sankcije uvedene Rusiji 2014. i 2022. godine trebalo je da tu zemlju da bace na „ekonomska kolena“. Sasvim suprotno, Rusija se preobrazila i od velikog svetskog uvoznika hrane, postala je jedan od najznačajnijih izvoznika hrane. MMF predviđa mnogo brži ekonomski rast Rusije u 2024. od onog u Nemačkoj i u evrozoni.

Njena glavna preporuka u vezi sa ekonomskim kursom je: stalno uklanjajte sve nedostatke i mane tržišta. Mada mu je pristup složen (inverzna verzija ravnoteže), novi evolucioni pristup prostornoj ekonomiji mnogo je bliži stvarnosti od neoklasične teorije ravnoteže ili marksističkog pogleda u ekonomiji

Ni preovlađujući neoklasični zapadni sistem ravnoteže, ali ni marksistički ekonomski model ne pružaju zadovoljavajuće odgovore ni na stare, ali ni na nove izazove u ekonomiji. Nešto novo treba da se ponudi. Jedna od tih novina je evolutivni ekonomski model stalne neravnoteže ekonomskog sistema kojem je posvećena ova knjiga. Miroslav Jovanović sa univerziteta u Ženevi pruža novi, evolutivni, pogled i na ekonomsku teoriju i na ekonomsku praksu koji je potpuno drugačiji od prethodnih u svojoj knjizi Evolutivna ekonomska geografija. Posle objavljivanja na engleskom i kineskom jeziku, ovaj njegov magnum opus je upravo objavljen i na srpskom.

Knjiga pruža novi okvir za razmatranje starog ekonomskog problema: gde smestiti ekonomsku aktivnost (firmu) u prostornom smislu? Novi prostorni raspored predstavlja evolucioni pristup ekonomiji i ekonomskoj geografiji. Tradicionalna neoklasična teorija ravnoteže je elegantna i prilično uverljiva akademska vežba. Njeni zaključci su neuvijeni i pružaju jednostavne i jasne savete za lokaciju firmi. Njena glavna preporuka u vezi sa ekonomskim kursom je: stalno uklanjajte sve nedostatke i mane tržišta. Mada mu je pristup složen (inverzna verzija ravnoteže), novi evolucioni pristup prostornoj ekonomiji mnogo je bliži stvarnosti od neoklasične teorije ravnoteže ili marksističkog pogleda u ekonomiji.

Ni preovlađujući neoklasični zapadni sistem ravnoteže, ali ni marksistički ekonomski model ne pružaju zadovoljavajuće odgovore ni na stare, ali ni na nove izazove u ekonomiji

Ova knjiga pruža teorijski i analitički okvir za evolutivnu ekonomsku geografiju i namera je da izazove istraživačku radoznalost. Ona nastoji da doprinese interdisciplinarnoj razmeni gledišta među ekonomistima, geografima i poslovnim ljudima u jednom novom evolutivnom pristupu. 

Ova knjiga pruža teorijski i analitički okvir za evolutivnu ekonomsku geografiju i namera je da izazove istraživačku radoznalost. Ona nastoji da doprinese interdisciplinarnoj razmeni gledišta među ekonomistima, geografima i poslovnim ljudima u jednom novom evolutivnom pristupu

Posle uvoda, drugi deo knjige prikazuje teoriju lokacije ekonomske aktivnosti u prostoru. Gde, zašto i kako počinje ekonomska aktivnost. Kako se ona unaprđuje i širi na datoj lokaciji, ako se privlače i zadržavaju inostrani ulagači, i kao se osnovna ekonomska aktivnost preobražava u nešto novo i drugačije kada osnovna aktivnost zastari. Tu se nalazi i podrobno razmatranje teorije složenih sistema (complexity theory). Treći deo se osvrće na globalne lance snabdevanja, a cetvrti objašnjava kako struktura tržišta utiče na lokaciju proizvodnje. Peti i šesti deo su posvećeni globalizaciji i stranim direktnim ulaganjima, respektivno. Obređuju se načini na koji način privući i zadržati ulagače iz inostranstva. Subvencije su koristan alat za privlačenje transnacionalnih korporacija, ali samo u početnim fazama kada se zemlja otvara prema strancima. Posle početne i relativno kratke faze, subvencije su i dalje neophodne, ali u sistem domaćeg obrazovanja prema potrebama firmi, domaćih i inostranih, a ne kao u Srbiji da se takve subvenciju stalno pružaju bogatim inostranim firmama. Tu je i ideološki problem jer siromašni domaći poreski obveznici daju subvencije bogatim inostranim ulagačima. Ova knjiga predlaže subvencije, ali u domaće obrazovanje za struke koje postoje i koje će tek da postoje. Sedmi deo knige objašnjava regionalnu politiku u EU u koju su uložene stotine milijardi evra i čiji se rezultati i dalje procenjuju. Posle zaključka, u postskriptu sa posebnim osvrtom na Srbiju, dat je prikaz uticaja sankcija na lokaciju proizvodnje i na pitanje litijuma. 

Ova knjiga Miroslava Jovanovića, prepuna projnih primera dobre i loše prakse, je poznato i priznato štivo u globalnim okvirima. Namenjena je studentima ekonomije, poslovne ekonomije, geografije, poslovnim ljudima i zaposlenima u javnoj upravi i planiranju. Knigu je izdao Prometej i Arhiv Vojvodine u Novom Sadu i biće još dugo vremena na policama akademskih i drugih institucija i na spisku literature za studente na obrazovnim institucijama. 

Beleška o piscu knjige

Rođen u Novom Sadu 1957. Studirao u Novom Sadu, Beogradu, Amsterdamu i Kingstonu (Ontario). Doktorirao je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu 1988. Radio je u Ujedinjenim nacijama u Njujorku (1989–1991) u Centru za transnacionalne korporacije i u Ženevi (1991–2017) u Ekonomskoj komisiji UN za Evropu. Predavao je Ekonomsku politiku EU na Univerzitetu u Ženevi u Institutu za evropske studije i Institutu za globalne studije (2008–2022). Samostalni istraživač postaje 2016. u Centru izuzetnosti za evropske studije „Dušan Šiđanski” koji je deo Instituta za globalne studije. Bio je direktor studija na Letnjoj akademiji o evropskoj integraciji na ostrvu Speces (Grčka) 1992–2006. Predavao je na Fakultetu za evropske pravno-političke studije i Visokoj poslovnoj školi strukovnih studija u Novom Sadu. Predaje Međunarodnu ekonomiju na Državnom univerzitetu Sankt Peterburga. Držao je predavanja u brojnim zemljama: SAD, Engleskoj, Kini, Japanu, Rusiji, Belgiji, Nemačkoj, Austriji, Grčkoj i Italiji. Autor je i urednik 26 knjiga, udžbenika i zbornika iz oblasti ekonomske integracije i iz oblasti lokacije ekonomske aktivnosti koje su objavljene u Velikoj Britaniji i SAD. Pojedine autorske knjige su prevedene i objavljene na kineskom, grčkom i srpskom. Uz navedeno, autor je brojnih članaka objavljenih u globalnim ekonomskim časopisima. Redovni je član Matice srpske u Novom Sadu, a imao je i niz predavanja u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti. Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske ga je izabrala za svog inostranog člana decembra 2023.

 

 

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner